Štete - stručna pomoć vezana uz štete

Usluge pružanja stručne pomoći kod rješavanja odštetnih zahtjeva

• Prijava štete
• Praćenje procesa rješavanja odštetnog zahtjeva
• Koordinacija prikupljanja dokumentacije za kompletiranje odštetnog zahtjeva
• Prikupljanje dokumentacije od nadležnih institucija
• Komunikacija i sastanci s osigurateljima i/ili procjeniteljima (vještaci, liječnici, cenzori…)
• Upućivanje prigovora društvu za osiguranje u slučaju neosnovanih odluka o otklonu ili odluka o djelomičnoj likvidaciji
• Izrada izvještaja o povijesti šteta te trenutačnim statusima otvorenih zahtjeva
• On line alati putem portala MOJ ANO

Znanje i iskustva ANO brokera koja Vam mogu pomoći?

Primjer 1

Prije tjedan dana oštetio samo osigurano vozilo kada sam izlazeći s parkirnog mjesta udario u stup prometnog znaka koji se nalazio s moje desne strane. Od kontakt-centra osiguratelja dobio sam informaciju kako sam bio u obvezi nastanak osiguranog slučaja prijaviti osiguratelju u roku od tri dana računajući od dana štetnog događaja, a u smislu klauzule o gubitku prava iz ugovora o osiguranju propisane u ugovorenim uvjetima osiguranja automobilskog kaska. Jesam li uistinu propuštanjem roka od tri dana izgubio prava iz ugovora o osiguranju, odnosno pravo na osigurninu?

Klauzula o gubitku prava iz ugovora o osiguranju prema kojoj osiguranik gubi prava iz ugovora o osiguranju ako osiguratelju ne prijavi nastanak osiguranog slučaja u roku od tri dana u izravnoj je suprotnosti s odredbom čl. 941. Zakona o obveznim odnosima. Naime, imenovani članak propisuje da je osiguranik dužan obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja u roku od tri dana. Ako ne ispuni obvezu u određenom vremenu, dužan je osiguratelju naknaditi štetu koju bi on zbog toga imao (primjerice, štetu zbog nepoduzimanja pravodobnih mjera za smanjenje štete, pa je uslijed toga šteta uvećana; smanjeni učinak mjera spašavanja i sl.). Prema tome, osiguratelj se ne može osloboditi dužnosti isplate osigurnine pozivom na propust osiguranika u obavješćivanju o nastanku štete. Vrhovni sud Republike Hrvatske višestruko se izjasnio u prilog takvom stajalištu, a slijede ga i nižestupanjski sudovi.

Primjer 2

Naše društvo redovito ugovara policu osiguranja kolektivne nezgode radnika, s obzirom na to da su prilikom obavljanja svakodnevnih poslova radnici potencijalno izloženi ozljedama na radu. Štiti li polica osiguranja kolektivne nezgode poslodavca dovoljno?

Polica osiguranja nezgode djelatnika (zbog smrti uslijed nezgode / trajnog invaliditeta uslijed nezgode / smrti uslijed bolesti / teških bolesti) štiti isključivo interese radnika, ali ne i eventualnu odgovornost poslodavca prema vlastitim djelatnicima zbog smrti, povrede zdravlja ili tijela radnika proizašlih iz posjedovanja stvari, pravnog odnosa ili određenog svojstva kao izvora opasnosti. Zbog navedenog, neophodno je da poslodavac razmotri mogućnost ugovaranja osiguranja od odgovornosti prema vlastitim djelatnicima kojim je pokrivena svaka odgovornost poslodavca za štete učinjene na stvarima zaposlenika zbog uništenja ili oštećenja i zbog smrti, povrede zdravlja ili tijela zaposlenika, proizašla iz posjedovanja stvari, pravnog odnosa ili određenog svojstva kao izvora opasnosti. Osiguranje se u pravilu ugovara u skladu s procjenom najveće moguće štete po predmetnoj polici osiguranja te uobičajenim iznosima osiguranja koja ugovaraju društva sličnog profila. Premija ovisi o djelatnosti, broju djelatnika i ugovorenim iznosima osiguranja.